PODELITE
Vest:
Koja su glavna dostignuća i izazovi u reformi sektora bezbednosti na Zapadnom Balkanu?
Predstavljanje glavnih nalaza o dostignućima i izazovima u procesu reforme sektore bezbednosti u društvima Zapadnog Balkana održano je 26. maja u prostorijаmа Centrа zа studije evropskih politikа (CEPS).
Istraživači i istraživačice iz sedam nezavisnih istraživačkih centara sa Zapadnog Balkana su se na predstavljanju osvrnuli na kontekst u kojem su se odvijali i trenutno se odvijaju procesi reforme sektora bezbednosti u regionu, a to je pre svih proces integracije u EU i NATO.
Na događaju se diskutovalo i o različitim oblicima demokratske civilne kontrole nad sektorom bezbednosti i nedostacima u ovom sisitemu. Ukazano je da kod vršenja parlamentarne kontrole i nadzora u svim društvima postoje slični izazovi, a to je manjak poslaničke prakse u primeni svih ovlašćenja nad institucijama u sektoru bezbednosti.
Kada je reč o radu unutrašnjih kontrolnih mehanizama, problemi u njihovom radu su slični (pojedina tela su skoro uspostavljena, ne bave se u dovoljnoj meri kontrol budžeta i zakonitošću rada zaposlenih i sl.). Ovi problemi uglavnom potiču od nedovoljnih resursa (ljudskih i materijalnih) koji su dodeljeni ovim telima.
Govoreći o transparentnosti rada sektora bezbednosti, panelisti su se osvrnuli na različita zakonska rešenja i tela koja štite pravo građana na slobodan pristup informacijama od javnog značaja. Ukazano je da su dva najveća problema u radu ovih tela manjak resursa, ali i podrške izvršne vlasti u sprovođenju odluka nezavisnih tela, poput Poverenika za slobodan pristup informacijama od javnog značaja u Zaštitnika građana. Iako su ova tela novina u svim društvima, njihov uspeh i rezultati rada variraju od jednog do drugog društva. Rad ovih tela u Srbiji, u odnosu na sektor bezbednosti, ali i uopšte, je pokazan kao dobar primer, i pored postojećih ograničenja.
Jedna od tema koja je pobudila veliku pažnju publike jeste proces javnih nabavki u sektoru bezbednosti. Imajući u vidu da, na primer, budžet sektora bezbednosti u Srbiji (MO, MUP, BIA, Uprava carina, Uprava za sprečavanje pranja novca) iznosi oko 16-17% ukupnog budžeta Srbije, veoma je bitno da se proces javnih nabavki u ovoj oblasti odvija po jasnim i nedvosmislenim pravilima. Ipak, rezultati istraživanja svih sedam organizacija su pokazali da su ovoj oblasti česti slučajevi realizovanja poverljivih nabavki putem direktne pogodbe, skraćene procedure i kroz postupak nabavke male vrednosti.
Pored predstavnika BCBP rezultate svojih istraživanja su predstavili i predstavnici šest partnerskih organizacija iz regiona (Instituta za međunarodne odnose iz Zagreba, Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva, CEDEM iz Podgorice, Instituta za demokratiju i medijaciju iz Tirane, Analytica iz Skoplja, Kosovskog centra za bezbednosne studije iz Prištine).
Istrаživаnje se sprovodi u okviru trogodišnjeg projektа „Povećаnje kаpаcitetа orgаnizаcijа civilnog društvа nа Zаpаdnom Bаlkаnu zа mаpirаnje i monitoring reforme sektorа bezbednosti“, u sаrаdnji sа DCAF-om i uz finаnsijsku podršku Ministаrstvа spoljnih poslovа Krаljevine Norveške.
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 25.06.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Novo istraživanje javnog mnjenja Beogradskog centra za bezbednosnu politiku otkriva duboku društvenu i političku polarizaciju, krizu poverenja u institucije i izraženo nezadovoljstvo radom policije i pravosuđa.
Datum: 24.06.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Organizacije civilnog društva izražavaju duboku zabrinutost zbog smera u kojem se kreću istražne radnje o incidentu od 15. marta 2025. godine, koje od nedavno preduzima Više javno tužilaštvo u Beogradu. Aktuelno postupanje ovog tužilaštva predstavlja sve suprotno od temeljne i nepristrasne istrage kakvu ovaj drastičan slučaj zahteva, te ukazuje na svesnu nameru da se stvarni incident zataška, a pažnja javnosti skrene na teren političkog progona žrtava i svih onih koji su im pružili pravnu ili drugu podršku.
Datum: 23.06.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Civilni odbor sa ozbiljnom zabrinutošću prati informacije o postupanju nadležnih organa prema vojnom analitičaru Aleksandru Radiću u okviru istrage koja se vodi povodom javno iznetih tvrdnji o navodnoj upotrebi zvučnog oružja tokom događaja od 15. marta.



