PUBLIKACIJA: Analiza

Velika Britanija centralizuje bezbednosne provere

Suočena sa negativnim posledicama produžene ekonomske krize Velika Britanija je primorana da pronalazi nove načine za smanjenje troškova državne uprave. U okviru ovog procesa, najradikalniji korak britanske vlade predstavlja centralizovanje bezbednosnih provera.

Ubuduće će bezbednosnu proveru za Tajnu obeveštajnu službu (Secret Intelligence Service, MI6), Službu bezbednosti (Security Service, MI5) i Štab vlade za komunikacije (Government Communications Headquarters, GCHQ) obavljati jedno nezavisno telo.

Ovo rešenje predstavlja zapravo završetak reforme započete prošle godine kada je vlada standardizovala sve procedure za bezbednosnu proveru koje su imale pojedinačne agencije. Standardizovanjem i centralizovanjem ovog posla, bezbednosne i obaveštajne agencije više neće morati da samostalno održavaju i razvijaju sopstvene kapacitete za obavljanje bezbednosne provere, te će se izbeći dupliranje poslova, što će sve voditi značajnoj uštedi budžetskih sredstava. Procena je da trošak za najjednostavniju bezbednosnu proveru za rad u državnoj službi iznosi oko 80 funti, dok za one složenije provere trošak može dostići čak i 3,000 funti.

Očekivano, ovo rešenje je izazvalo zabrinutost kod zaposlenih u bezbednosnim i obaveštajnim agencijama u Velikoj Britaniji, koji smatraju da će njime biti ugrožena tajnost rada, što je jedan od glavnih principa bezbednosno-obaveštajnih službi. Oni smatraju da nije dobro da neko drugo telo obavlja bezbednosnu proveru ljudi koji će raditi (rade) u njihovim agencijama, te da samim tim „neko drugi“ ima i uvid u imena operativaca.

Na kraju valja napomenuti da centralizovanje i standardizovanje bezbednosnih provera kao korak u reformi državne administracije nije rešenje koje je izmislila vlada Velike Britanije. Naime, Vlada Australije je oktobra 2010. godine osnovala posebnu agenciju (The Australian Government Security Vetting Agency, AGSVA) sa zadatkom vršenja bezbednosne provere.  Procena je da se na taj način na godišnjem nivou u budžetu štedi oko 5,3 milona australijskih dolara.

DETALJI

DATUM: 24.01.2012

VRSTA: Analiza

DOI broj:

AUTORI

PODELITE

POVEZANI SADRŽAJ

  • Datum: 12.03.2026.

    Autor: Miloš Jovanović |

    Antisistemski ekstremizam u Srbiji predstavlja jednu od najozbiljnijih pretnji demokratskom poretku, društvenoj stabilnosti i bezbednosti. Za razliku od evropskog konteksta, ovaj fenomen u Srbiji deluje istovremeno „odozdo” – kroz ekstremno desničarske i antisistemske aktere na društvenim marginama – i „odozgo”, kroz narative, prakse i neformalne strukture povezane sa vladajućom političkom elitom.

  • Datum: 06.02.2026.

    Autor: Isidora Stakić |

    Antisistemski ekstremizam (ASE) u Srbiji se širi u uslovima dugotrajnih političkih kriza, nepoverenja u institucije i razočaranja u proces evropskih integracija. Kao i u drugim delovima Evrope, ASE jača u periodima društvene nestabilnosti koji razotkrivaju slabosti demokratskog upravljanja. U Srbiji su autoritarne tendencije, kontrola medija i rasprostranjeni narativi zavere dodatno podstakli skepticizam prema institucijama i „globalnim elitama”.

  • Datum: 26.01.2026.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Analiza polazi od shvatanja da je špijunski softver po svojoj prirodi neselektivan, sveobuhvatan i prikriven nadzorni alat, strukturno nespojiv sa principima nužnosti, srazmernosti i ciljanosti obrade podataka.