PODELITE
Vest:
Sistem bezbednosti neophodno je definisati i urediti Ustavom
Sistem bezbednosti je javno dobro, a pojam vanrednog stanja, uloga Saveta za nacionalnu bezbednost i misije vojske, policije i službi moraju biti definisane Ustavom, glavni su zaključci stručnih konsultacija koje je organizovao Beogradski centar za bezbednosnu politiku 20. novembra 2017. u Hotelu Excelsior. Konsultacije su organizovane u cilju izrade predloga ...
Sistem bezbednosti je javno dobro, a pojam vanrednog stanja, uloga Saveta za nacionalnu bezbednost i misije vojske, policije i službi moraju biti definisane Ustavom, glavni su zaključci stručnih konsultacija koje je organizovao Beogradski centar za bezbednosnu politiku 20. novembra 2017. u Hotelu Excelsior.
Konsultacije su organizovane u cilju izrade predloga za izmene i dopune Ustava u oblasti bezbednosti, a u njima su učestvovali predstavnici akademske zajednice, državnih institucija i civilnog društva. Učesnici su pozdravili inicijativu za bavljenje ovom temom, primetivši da je ovo prva javna diskusija o ustavnom uređenju sektora bezbednosti. Promene Ustava su najavljene Nacionalnom strategijom reforme pravosuđa za period od 2013. do 2018. godine i Akcionim planom za poglavlje 23 (Pravosuđe i osnovna prava).
Uslovi proglašenja ratnog i vanrednog stanja moraju postati deo ustavne materije, zbog važnosti koje imaju na sistem bezbednosti i uživanje ljudskih prava, a rad Saveta za nacionalnu bezbednost rekao je sekretar Odbora za odbranu i unutrašnje poslove Narodne Skupštine Milan Čuljković.
Učesnici su diskutovali i o ideji za kreiranja spiskova apsolutnih prava i propisivanja vremenskog ograničenja vanrednog stanja. Prof. dr Dejan Pavlović sa Fakulteta političkih nauka ukazao je da empirijska istraživanja ukazuju da navođenje pojedinačnih apsolutnih prava u Ustavu imaju negativne posledice po ostvarivanje tih prava, i izrazio mišljenje da je za zaštitu dovoljna garancija primata ratifikovanih međunarodnih konvencija u Ustavu.
Pojam “bezbednosti” se u Ustavu koristi na različite načine koji su podložni tumačenju, zbog čega je neophodno ujednačavanje termina javne, nacionalne i ljudske bezbednost, dodala je Prof. dr Svetlana Stanarević sa Fakulteta bezbednosti.
Učesnici su se saglasili i da bi Ustav trebalo da obezbedi demokratsku i civilnu kontrolu i nadzor nad čitavim sistemom nacionalne bezbednosti, a posebno nad Vojskom Srbije, policijom, službama bezbednosti i drugim državnim organima koji imaju ovlašćenja za upotrebu sile, uz obavezu donošenja posebnog zakona o tome.
Tagovi: ..., bezbednost, bezbednosti, imaju, nacionalnu, nacionalnu bezbednost, neophodno, prava, sistem, stanja, učesnici, urediti, ustavu, vanrednog, vanrednog stanjaustavom, Vesti
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 25.06.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Novo istraživanje javnog mnjenja Beogradskog centra za bezbednosnu politiku otkriva duboku društvenu i političku polarizaciju, krizu poverenja u institucije i izraženo nezadovoljstvo radom policije i pravosuđa.
Datum: 24.06.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Organizacije civilnog društva izražavaju duboku zabrinutost zbog smera u kojem se kreću istražne radnje o incidentu od 15. marta 2025. godine, koje od nedavno preduzima Više javno tužilaštvo u Beogradu. Aktuelno postupanje ovog tužilaštva predstavlja sve suprotno od temeljne i nepristrasne istrage kakvu ovaj drastičan slučaj zahteva, te ukazuje na svesnu nameru da se stvarni incident zataška, a pažnja javnosti skrene na teren političkog progona žrtava i svih onih koji su im pružili pravnu ili drugu podršku.
Datum: 23.06.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Civilni odbor sa ozbiljnom zabrinutošću prati informacije o postupanju nadležnih organa prema vojnom analitičaru Aleksandru Radiću u okviru istrage koja se vodi povodom javno iznetih tvrdnji o navodnoj upotrebi zvučnog oružja tokom događaja od 15. marta.



