PODELITE
Vest:
Sistem bezbednosti neophodno je definisati i urediti Ustavom
Sistem bezbednosti je javno dobro, a pojam vanrednog stanja, uloga Saveta za nacionalnu bezbednost i misije vojske, policije i službi moraju biti definisane Ustavom, glavni su zaključci stručnih konsultacija koje je organizovao Beogradski centar za bezbednosnu politiku 20. novembra 2017. u Hotelu Excelsior. Konsultacije su organizovane u cilju izrade predloga ...
Sistem bezbednosti je javno dobro, a pojam vanrednog stanja, uloga Saveta za nacionalnu bezbednost i misije vojske, policije i službi moraju biti definisane Ustavom, glavni su zaključci stručnih konsultacija koje je organizovao Beogradski centar za bezbednosnu politiku 20. novembra 2017. u Hotelu Excelsior.
Konsultacije su organizovane u cilju izrade predloga za izmene i dopune Ustava u oblasti bezbednosti, a u njima su učestvovali predstavnici akademske zajednice, državnih institucija i civilnog društva. Učesnici su pozdravili inicijativu za bavljenje ovom temom, primetivši da je ovo prva javna diskusija o ustavnom uređenju sektora bezbednosti. Promene Ustava su najavljene Nacionalnom strategijom reforme pravosuđa za period od 2013. do 2018. godine i Akcionim planom za poglavlje 23 (Pravosuđe i osnovna prava).
Uslovi proglašenja ratnog i vanrednog stanja moraju postati deo ustavne materije, zbog važnosti koje imaju na sistem bezbednosti i uživanje ljudskih prava, a rad Saveta za nacionalnu bezbednost rekao je sekretar Odbora za odbranu i unutrašnje poslove Narodne Skupštine Milan Čuljković.
Učesnici su diskutovali i o ideji za kreiranja spiskova apsolutnih prava i propisivanja vremenskog ograničenja vanrednog stanja. Prof. dr Dejan Pavlović sa Fakulteta političkih nauka ukazao je da empirijska istraživanja ukazuju da navođenje pojedinačnih apsolutnih prava u Ustavu imaju negativne posledice po ostvarivanje tih prava, i izrazio mišljenje da je za zaštitu dovoljna garancija primata ratifikovanih međunarodnih konvencija u Ustavu.
Pojam “bezbednosti” se u Ustavu koristi na različite načine koji su podložni tumačenju, zbog čega je neophodno ujednačavanje termina javne, nacionalne i ljudske bezbednost, dodala je Prof. dr Svetlana Stanarević sa Fakulteta bezbednosti.
Učesnici su se saglasili i da bi Ustav trebalo da obezbedi demokratsku i civilnu kontrolu i nadzor nad čitavim sistemom nacionalne bezbednosti, a posebno nad Vojskom Srbije, policijom, službama bezbednosti i drugim državnim organima koji imaju ovlašćenja za upotrebu sile, uz obavezu donošenja posebnog zakona o tome.
Tagovi: ..., bezbednost, bezbednosti, imaju, nacionalnu, nacionalnu bezbednost, neophodno, prava, sistem, stanja, učesnici, urediti, ustavu, vanrednog, vanrednog stanjaustavom, Vesti
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 05.11.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Sistem bezbednosti je javno dobro, a pojam vanrednog stanja, uloga Saveta za nacionalnu bezbednost i misije vojske, policije i službi moraju biti definisane Ustavom, glavni su zaključci stručnih konsultacija koje je organizovao Beogradski centar za bezbednosnu politiku 20. novembra 2017. u Hotelu Excelsior. Konsultacije su organizovane u cilju izrade predloga za izmene i dopune Ustava u oblasti bezbednosti, a u njima su učestvovali predstavnici akademske zajednice, državnih institucija i ...
Datum: 02.11.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Civilni odbor za zaštitu branitelja ljudskih prava i uzbunjivača izražava ozbiljnu zabrinutost za bezbednost novinara i aktiviste Lazara Dinića, povodom njegovih navoda da ga je prilikom povratka kući pratilo crno terensko vozilo, a da je potom nepoznata osoba, prema njegovoj proceni, fotografisala terasu njegovog stana. Zahtevamo da policija i nadležno tužilaštvo bez odlaganja ispitaju prijavljeni događaj i preduzmu mere kako bi zaštitili njegovu bezbednost.
Datum: 27.10.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Mreža integriteta Beogradskog centra za bezbednosnu politiku poziva sve rukovodioce policije, vojske i službi bezbednosti koji su svojim odlukama, postupanjem ili nepostupanjem doprineli kršenju ljudskih prava, političkoj zloupotrebi bezbednosnih institucija i urušavanju poverenja građana u njihov rad da podnesu ostavke. Posebno ističemo da bi ostavke trebalo da podnesu:


