08.12.2017.

PODELITE

Vest:

Sistem bezbednosti neophodno je definisati i urediti Ustavom

Sistem bezbednosti je javno dobro, a pojam vanrednog stanja, uloga Saveta za nacionalnu bezbednost i misije vojske, policije i službi moraju biti definisane Ustavom, glavni su zaključci stručnih konsultacija koje je organizovao Beogradski centar za bezbednosnu politiku 20. novembra 2017. u Hotelu Excelsior. Konsultacije su organizovane u cilju izrade predloga ...

Sistem bezbednosti je javno dobro, a pojam vanrednog stanja, uloga Saveta za nacionalnu bezbednost i misije vojske, policije i službi moraju biti definisane Ustavom, glavni su zaključci stručnih konsultacija koje je organizovao Beogradski centar za bezbednosnu politiku 20. novembra 2017. u Hotelu Excelsior.

Konsultacije su organizovane u cilju izrade predloga za izmene i dopune Ustava u oblasti bezbednosti, a u njima su učestvovali predstavnici akademske zajednice, državnih institucija i civilnog društva. Učesnici su pozdravili inicijativu za bavljenje ovom temom, primetivši da je ovo prva javna diskusija o ustavnom uređenju sektora bezbednosti. Promene Ustava su najavljene Nacionalnom strategijom reforme pravosuđa za period od 2013. do 2018. godine i Akcionim planom za poglavlje 23 (Pravosuđe i osnovna prava).

Uslovi proglašenja ratnog i vanrednog stanja moraju postati deo ustavne materije, zbog važnosti koje imaju na sistem bezbednosti i uživanje ljudskih prava, a rad Saveta za nacionalnu bezbednost rekao je sekretar Odbora za odbranu i unutrašnje poslove Narodne Skupštine Milan Čuljković.

„Savet za nacionalnu bezbednost ne treba kao do sada da bude najviše, već jedino koordinaciono telo za pitanja bezbednosti Republike Srbije. Njegov rad treba urediti, ali ne u posebnom zakonu, već u integralnom Zakonu o sistemu bezbednosti“, naveo je Čuljković.

Učesnici su diskutovali i o ideji za kreiranja spiskova apsolutnih prava i propisivanja vremenskog ograničenja vanrednog stanja. Prof. dr Dejan Pavlović sa Fakulteta političkih nauka ukazao je da empirijska istraživanja ukazuju da navođenje pojedinačnih apsolutnih prava u Ustavu imaju negativne posledice po ostvarivanje tih prava, i izrazio mišljenje da je za zaštitu dovoljna garancija primata ratifikovanih međunarodnih konvencija u Ustavu.

Pojam “bezbednosti” se u Ustavu koristi na različite načine koji su podložni tumačenju, zbog čega je neophodno ujednačavanje termina javne, nacionalne i ljudske bezbednost, dodala je Prof. dr Svetlana Stanarević sa Fakulteta bezbednosti.

Učesnici su se saglasili i da bi Ustav trebalo da obezbedi demokratsku i civilnu kontrolu i nadzor nad čitavim sistemom nacionalne bezbednosti, a posebno nad Vojskom Srbije, policijom, službama bezbednosti i drugim državnim organima koji imaju ovlašćenja za upotrebu sile, uz obavezu donošenja posebnog zakona o tome.

POVEZANI SADRŽAJ

  • Datum: 08.04.2026.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Ministru unutrašnjih poslova Ivici Dačiću Direktoru policije Draganu Vasiljeviću v. d. načelniku Sektora unutrašnje kontrole Miroslavu Paunoviću 

  • Datum: 26.03.2026.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Građanska skupština „Odbrana po meri građana“ održana je tokom vikenda 21-22. marta na Fruškoj gori uz stručnu podršku Instituta za filozofiju i društvenu teoriju (IFDT). Oko četrdeset građana koji predstavljaju Srbiju u malom – različitih uzrasta i stavova, iz svih krajeva zemlje – raspravljali su o tome kakav sistem odbrane Srbija treba da ima i na koji način građani u njemu treba da učestvuju.

  • Datum: 04.03.2026.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Povodom određivanja pritvora advokatu Čedomiru Stojkoviću zbog sumnje da je na društvenoj mreži „X“ objavio dokument označen kao „strogo poverljivo“, Civilni odbor za zaštitu aktivista i uzbunjivača izražava ozbiljnu zabrinutost zbog primene najstrože mere u predmetu koji se odnosi na objavljivanje informacija.