Bezbednost Zapadnog Balkana broj 13

Karl Šmit promišlja politiku sa stanovišta njene suštine. On za srž politike postavlja razlikovanje na prijatelje i neprijatelje. Samom određenju pojma politike Šmit pristupa tako što izbegava da dâ preciznu definiciju i sadržaj pojma, već utvrđuje pre svega kriterijum na osnovu kojeg se ispoljava samostalnost i specifičnost politike u odnosu na druge oblasti života. U ovom broju bavimo se odnosom političke teorije Karla Šmita i Kopenhaške škole studija bezbednosti.

Teorija međunarodne politike

„Teorija međunarodne politike" Keneta Volca je verovatno najcitiranije, ali takođe i najkritikovanije delo američkog autora. Knjiga „Teorija medjunarodne politike" iz 1979. godine je postavila osnove strukturalnog realizma, odnosno neorealizma, koja će dugo nakon toga biti dominantna teorija međunarodne politike i bezbednosti. Knjigu možete pronaći u biblioteci BCBP.

Direktorijum organizacija i institucija zainteresovanih za bezbednosne teme

Da bi osnažili uticaj civilnog društva i povećali vidljivost ekspertize koja postoji u civilnom društvu za kreiranje i sprovođenje politike iz oblasti bezbednosti, odlučili smo da na prijemčiv način predstavimo informacije o organizacijama civilnog društva koje su se do sada angažovale po pitanju ljudske bezbednosti u formi specijalizovanog direktorijuma.

Civilna kontrola nad Vojskom Jugoslavije

Vojska se, zbog posedujuće sile, kao i razornih posledica svoje upotrebe, našla u centru pažnje aktera modernog društva. Nametnulo se odmah pitanje: „Ko čuva čuvare?" U prvi je plan izbila potreba da se trajno spreči politička zloupotreba vojske, ali i vojna zloupotreba politike. Time su obeležene dve ključne (kritične) tačke u kojima se uređuje odnos vojske i društva.

Bezbednosne politike na Zapadnom Balkanu: Bosna i Hercegovina

Sistem bezbednosti u Bosni i Hercegovini još uvek nije u celosti izgrađen. U tom kontekstu je potrebno i razmatrati izgradnju i razvoj bezbednosne politike. Dodatni problem u Bosni i Hercegovini je nepostojanje konsenzusa oko ključnih bezbednosnih problema.

Bezbednosne politike na Zapadnom Balkanu: Hrvatska

Postoje preklapanja između strateških dokumenata u bezbednosnoj politici Hrvatske. Pri tome, postojeći strateški dokumenti nisu uspeli da identifikuju sve bezbednosne elemente značajne za razvoj bezbednosne politike.

Bezbednosna arhitektura Evropske unije – pogled iz Srbije i Crne Gore

Više od 250 profesionalnih vojnika i civilnih lica učestvovalo je na seminarima održanim u deset garnizona u Srbiji i Crnoj Gori. Predstavljeni su i objašnjeni politički, strategijski i vrednosni temelji Zajedničke spoljne i bezbednosne politike EU, te prodiskutovani novi bezbednosni izazovi, rizici i pretnje njenoj bezbednosti.

Javna politika unutrašnje bezbednosti Srbije u procesu pridruživanja EU

Svaka država koja želi da pristupi Evropskoj uniji mora se priključiti evropskoj zoni slobode, bezbednosti i pravde. Pomalo propagandno osmišljen naziv za koordinaciju politike unutrašnje bezbednosti među državama EU ne treba da zavarava. Nije reč o tome da je EU idealna zona slobode, bezbednosti i pravde, već o tome da je EU zona u kojoj su pretnje po slobodu, bezbednost i pravdu postale zajednicke i nedeljive.

Bezbednosne politike na Zapadnom Balkanu: Albanija

U strateškom okviru za razvoj bezbednosne politike Albanije i dalje postoje preklapanja između tri osnovna dokumenta: Strategije za nacionalnu bezbednost, Odbrambene strategija i Strategije Vojske Albanije.

Go to Top