PODELITE
Vest:
Ustavnim uređenjem staviti sistem bezbednosti u službu građana
{image1} Uređenje sistema bezbednosti treba da bude deo aktuelnih ustavnih reformi kako bi se obuzdala politička moć i uspostavila jaka demokratska civilna kontrola. Pored samog teksta Ustava važan je i način njegovog donošenja i kasnija primena, zaključeno je na skupu koji je Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) organizovao 28. ...
{image1}
Uređenje sistema bezbednosti treba da bude deo aktuelnih ustavnih reformi kako bi se obuzdala politička moć i uspostavila jaka demokratska civilna kontrola. Pored samog teksta Ustava važan je i način njegovog donošenja i kasnija primena, zaključeno je na skupu koji je Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) organizovao 28. marta 2018. godine na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
Predsednik Upravnog odbora BCBP Miroslav Hadžić naglasio je da je potrebno izdvojiti poseban odeljak Ustava Srbije koji bi se bavio bezbednošću. U tom odeljku bi trebalo jasno utvrditi da su svi nosioci bezbednosnih ovlašćenja pod demokratskom civilnom kontrolom, a ne samo Vojska, kao što je trenutno slučaj.
„Problem u svim postkonfliktnim zemljama je kako definisati bezbednost političke zajednice kao javno dobro. Nema bezbedne države gde su građani nebezbedni.Treba da se ojača i pravo građana da učestvuju u oblikovanju optimalnog sistema bezbednosti. U Srbiji već dugo nosioci vlasti praktikuju demokratsku civilnu kontrolu struktura bezbednosti kao ličnu kontrolu“ istakao je Hadžić.
{image2}
Istraživačica BCBP Jelena Pejić je predstavila zaključke analiza ustavnog uređenja bezbednosti u 50 država i entiteta širom sveta i domaće ustavne tradicije. Istakla je da aktuelni Ustav Srbije propušta da identifikuje državne aktere ovlašćene da primenjuju silu, poput policije i službi bezbednosti, koji su često ustavno uređeni u drugim državama. Tela poput saveta za nacionalnu bezbednost redovno su ustavna materija, a ustavi Crne Gore i Hrvatske kao obavezu navode donošenje strategije nacionalne bezbednosti, naglasila je istraživačica BCBP.
„Postoji tendencija sve potpunijeg uređenja bezbednosti u ustavima postkonfliktnih društava. Odličan primer je Južnoafrička Republika, gde je ustav usvojen u veoma inkluzivnom procesu i predstavlja osnov socijalne kohezije nakon okončanja aparthejda. U njemu nisu navedene bezbednosne 'snage', već 'službe', što ukazuje na promenu odnosa bezbednosnog aparata prema građanima“, zaključila je Pejić.
{image3}
Profesor FPN Đorde Pavićević je upozorio da je pored samog teksta Ustava važno kako je donet i kako se primenjuje, jer je Ustav najvažniji instrument za obuzdavanje političke moći.
„Kada određenu oblast dobro uredite Ustavom, onda i eventualne zloupotrebe nosilaca vlasti postaju očiglednije. Krajnja brana ustavnosti je demokratija i kontrola koju ona nosi sa sobom“, kazao je Pavićević.
Ivan Dimitrijević sa Fakulteta bezbednosti istakao je da treba dobro promisliti sistemsko uređenje bezbednosti u inkluzivnom procesu. Ukazao je na to da je aktuelni Ustav donet hitno nakon razjedinjenja sa Crnom Gorom, a tendencija da se radi na brzinu ispoljila se i u drugim situacijama, poput usvajanja sistemskih zakona ili Strategije nacionalne bezbednosti.
„Srbija je nasledila političku nedoslednost Ustava iz 1974. godine, gde sistem bezbednosti predstavlja državnu, a ne bezbednost građana. Mi i dalje živimo u svetu državne bezbednosti, to je sistem koji smo nasledili iz prošlosti“, podvukao je Dimitrijević.
Beogradski centar za bezbednosnu politiku ovim putem želi da doprinese široj debati o tome kakav ustav je potreban građanima Srbije, sa pažnjom posvećenom naročito sistemu bezbednosti, koji je predmet istraživanja, analiza i preporuka BCBP već dvadeset godina.
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 05.11.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Mreža integriteta Beogradskog centra za bezbednosnu politiku smatra nedopustivim pretnje smrću upućene novinarki portala 021.rs Dragani Prici Kovačević, članici ove Mreže. Pozivamo nadležne institucije da bez odlaganja identifikuju i procesuiraju odgovornu osobu i preduzmu potrebne mere za zaštitu njene bezbednosti.
Datum: 02.11.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Civilni odbor za zaštitu branitelja ljudskih prava i uzbunjivača izražava ozbiljnu zabrinutost za bezbednost novinara i aktiviste Lazara Dinića, povodom njegovih navoda da ga je prilikom povratka kući pratilo crno terensko vozilo, a da je potom nepoznata osoba, prema njegovoj proceni, fotografisala terasu njegovog stana. Zahtevamo da policija i nadležno tužilaštvo bez odlaganja ispitaju prijavljeni događaj i preduzmu mere kako bi zaštitili njegovu bezbednost.
Datum: 27.10.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Mreža integriteta Beogradskog centra za bezbednosnu politiku poziva sve rukovodioce policije, vojske i službi bezbednosti koji su svojim odlukama, postupanjem ili nepostupanjem doprineli kršenju ljudskih prava, političkoj zloupotrebi bezbednosnih institucija i urušavanju poverenja građana u njihov rad da podnesu ostavke. Posebno ističemo da bi ostavke trebalo da podnesu:


