REGIONALNA BEZBEDNOSNA SARADNJA

Zašto je regionalna bezbednosna saradnja važna? Kakvu saradnju Srbija ima sa zemljama regiona? U kojim oblastima postoji, a u kojima ne postoji saradnja? Koje su prepreke regionalnoj bezbednosnoj saradnji i kako ih prevazići?

Migovi, kestenje i pištolji na vodu – militaristički narativi u dejtonskom trouglu

U ovoj publikaciji istraživač BCBP Luka Šterić analizira militarističke narative u tri zemlje potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma – Srbiji, Bosni i Hecegovini i Hrvatskoj.

By |14.03.2022.|Tags: , , |Коментари су искључени на Migovi, kestenje i pištolji na vodu – militaristički narativi u dejtonskom trouglu

Uprkos nastavku dijaloga Beograda i Prištine, dogovor o konkretnim rešenjima nije na vidiku

Trenutno ne postoji želja ni sa jedne strane u pregovorima da se postigne dogovor i razgovara o konkretnim rešenjima, iako je dijalog Beograda i Prištine nastavljen. Zbog izbora, kako lokalnih koji su se na Kosovu održali u oktobru ove godine, tako i zbog predsedničkih izbora koji se u Srbiji očekuju u aprilu 2022. godine, sastanci koji su se održali u toku leta su bili potpuno podređeni želji političkih lidera da te događaje iskoriste za sopstvenu promociju pred izbore. Ovo je istaknuto tokom onlajn diskusije „Srbija, Kosovo i EU: priznanje, normalizacija ili iluzija?”, koju je BCBP organizovao zajedno sa Institutom za spoljnu politiku pri Školi za napredne međunarodne studije Džon Hopkins i Kosovskim institutom za istraživanje i razvoj politika (KIPRED).

Osam godina od Briselskog sporazuma – daleko od rešenja uz prostor za umereni optimizam

Neke od prepreka u implementaciji Briselskog sporazuma su nedostatak vlasništva građana nad procesom, loša komunikacija i korišćenje jaza koji je ona ostavila za manipulaciju javnošću, kao i nedostatak iskrenih namera obe strane i nedostatak kompetentnosti. Ne možemo očekivati brza i laka rešenja u narednoj fazi dijaloga Beograda i Prištine, ali postoji prostor za umereni optimizam.

Kratka istorija stavova građana o dijalogu Beograda i Prištine. Šta se (nije) promenilo?

istraživački tim Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP) i Centra za društveni dijalog i regionalne inicijative (CDDRI) je izdvojio i analizirao preko 30 relevantnih istraživanja javnog mnjenja Srbije od 2013. do 2020. godine.

By |25.03.2021.|Tags: , |Коментари су искључени на Kratka istorija stavova građana o dijalogu Beograda i Prištine. Šta se (nije) promenilo?

Komparativni pregled stavova ispitanika na Kosovu i u Srbiji o javnim institucijama

Ovaj pregled jedan je od izveštaja regionalnog projekta „Barometar bezbednosti na Zapadnom Balkanu“ (BBZB), koji zajednički sprovode BCBP i Kosovski centar za bezbednosne studije (KCSS). U ovom izdanju BBZB predstavljeni su nalazi ispitivanja koje je istovremeno sprovedeno i na Kosovu i u Srbiji septembra-oktobra 2020. god.

By |14.12.2020.|Tags: , , , |Коментари су искључени на Komparativni pregled stavova ispitanika na Kosovu i u Srbiji o javnim institucijama

Neinformisanost, etnička distanca i konfuzija karakterišu stavove građana o kosovskom sporu

Građani Srbije i Kosova podržavaju dijalog, ali im nije jasno o čemu tačno Beograd i Priština pregovaraju. Dijalog nije poboljšao međusobne odnose niti građani osećaju ličnu korist od njega. Na međuljudskom nivou etnička distanca između Srba i Albanaca je velika i većina ne bi prihvatila onog drugog kao člana porodice ili nadređenog na poslu. Ovo bi se moglo promeniti kada bi političari i mediji koji su im bliski promenili aktuelne narative, istaknuto je na događaju koji su u ponedeljak, 7. decembra zajednički organizovali Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP), Škola za međunarodne studije (SAIS) pri univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu i Kosovski centar za bezbednosne studije (KCSS).

Mnoga lica srpske spoljne politike – javno mnjenje i geopolitičko balansiranje

Prema istraživanju javnog mnenja Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP), sprovedenog tokom septembra i oktobra, građani Srbije kao najveće prijatelje identifikuju Rusiju i Kinu, a kao najvažnije spoljnopolitičke prioritete države vide očuvanje Kosova u sastavu Srbije, jačanje saradnje sa susednim zemljama i jačanje saradnje sa Rusijom. Više od polovine građana ne podržava članstvo Srbije u EU.

By |20.11.2020.|Tags: , , , , , , |Коментари су искључени на Mnoga lica srpske spoljne politike – javno mnjenje i geopolitičko balansiranje
Go to Top