PUBLIKACIJA: Bezbednost Zapadnog Balkana

Bezbednost Zapadnog Balkana broj 05

U petom broju časopisa Bezbednost Zapadnog Balkana autori pokušavaju da odgovore na to koliko je NATO daleko od Zapadnog Balkana, polazeći od mišljenja da sprovođenje i poštovanje Dejtonskog i Ohridskog sporazuma, kao i Rezolucije OUN 1244 zavisili su od snažnog "prekrivajućeg" prisustva NATO snaga u regionu.

Od kraja Hladnog rata bezbednost Zapadnog Balkana umnogome je zavisila od NATO saveza. Implementacija i poštovanje Dejtonskog i Ohridskog sporazuma, kao i Rezolucije OUN 1244 zavisili su od snažnog “prekrivajućeg“ prisustva NATO snaga u regionu.

Međutim, kako se mir u regionu učvršćuje a demokratije konsoliduju, zemlje Zapadnog Balkana polako stiču kapacitete ne samo da “uvoze” bezbednost od NATO saveza, već i da je “izvoze” pristupanjem programu “Partnerstvo za mir”, kao i eventualnim dobijanjem statusapunopravnog člana NATO saveza. Često se u javnosti raspravlja o tome šta sve države Zapadnog Balkana treba da učine na svom putu ka evroatlantskim integracijama i koliko je Zapadni Balkan daleko od NATO. Navode se prepreke i konkretni koraci, odnosno uslovi potrebni kako bi evroatlantski proces bio nastavljen, tj. ubrzan.

U ovom broju autori časopisa Bezbednost Zapadnog Balkana okrenuli su naopačke ovo pitanje i pokušavaju da odgovore na to koliko je NATO daleko od Zapadnog Balkana. Najpre, pažnju posvećujemo debatama koje se o priključenju NATO savezu paralelno vode u Makedoniji, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Čitaoci će moći da prepoznaju sličnosti, ali i da uvide razlike u iznetim argumentima koji govore u prilog učlanjenju ili protiv njega. Nakon toga, istraživači BCBP najpre predstavljaju glavne stavove javnosti, a zatim pokušavaju da naprave objektivnu procenu posledica koje će učlanjenje u NATO savez imati po srpsku unutrašnju politiku, ekonomiju i spoljnu politiku.

Pored ovih aktuelnih analiza, jedan tekst nas vraća pedeset godina unazad i govori o bliskim, gotovo savezničkim odnosima koji su postojali između Jugoslavije i NATO saveza tokom pedesetih godina prošlog veka. Priča o izuzetnom talentu za realpolitiku, koji je tadašnje državno rukovodstvo pokazivalo u radikalno drugačijim i opasnijim međunarodnim okolnostima, trebalo bi da služi današnjim političkim elitama kao putokaz, a nikako kao utočište od kompletiranja evroatlanstkih integracija po meri državnih i regionalnih interesa.

Urednik: Filip Ejdus

Sadržaj časopisa Bezbednost Zapadnog Balkana broj 05:

  • Cvete Koneska. 2007. „Makedonski diskurs o NATO“.
  • Mladen Staničić. 2007. „Hrvatska i NATO“.
  • Jelena Radoman. 2007. „Debata u Crnoj Gori o pristupanju NATO“.
  • Zorana Atanasović. 2007. „Javno mnjenje Srbije i pristupanje NATO“.
  • Predrag Petrović. 2007. „Pokušaj debate – mapiranje debate o NATO u civilnom društvu Srbije“.
  • Đorđe Popović. 2007. „Unutrašnji politički aspekti priključenja Srbije NATO“.
  • Marko Savković. 2007. „Doprinosi li pristupanje NATO stabilnijem poslovnom okruženju i ekonomskom razvoju u Srbiji“.
  • Jelena Petrović. 2007. „Spoljnopolitički aspekti mogućeg pristupanja Republike Srbije NATO“.
  • Nemanja Milošević. 2007. „Jugoslavija, SAD i NATO pedesetih godina XX veka“.
  • Jelena Unijat. 2007. „Evroatlantske integracije i izgradnja institucija“.
  • Milorad Timotić. 2007. „Srbi i Albanci“.
  • Oliver Subotić. 2007. „Biometrijski sistemi identifikacije“.
  • Jorg Artman. 2007. „Kuda ide spoljna politika Rusije“.
  • Marko Milošević. 2007. „JNA od Staljina do NATO pakta“.

POVEZANI SADRŽAJ