Znacenje koncepta bezbednosti i teorija sekuritizacije

Usložnjavanjem agende međunarodnih odnosa, te pojavom novih bezbednosnih izazova, rizika i pretnji, pojavom novih aktera u međunarodnim odnosima, tradicionalno viđenje samog koncepta bezbednosti, odnosno same njegove suštine, postalo je preusko.

Kriza na jugu Srbije

Vlada DOS je januara 2001. godine usvojila program za razrešavanje krize mirnim sredstvima i najavila preduzimanje mera zaštite od terorizma. U tom cilju ona je, istovremeno, uspostavila blisku saradnju s NATO, odnosno KFOR. Ovoj saradnji su se pridružili EU i SAD, pri čemu je aktivna uloga poverena OEBS i UN.

Kriza Evropske unije i perspektiva reforme sistema kolektivne bezbednosti UN

EU bi trebalo da "plati" nužnu cenu rehabilitacije globalnog partnerstva sa SAD, odnosno cenu "ubiranja tantijema" koje im takvo partnerstvo donosi u procesu globalizacije.

Ograničenja i prednosti vojnog angažovanja Evropske unije

Kao bezbednosni akter koji nastupa na temelju jedinstvene spoljne politike 27 država članica, EU je Strategijom bezbednosti iz 2003. godine potvrdila nameru da bude globalno prisutna. Međutim, u reakciji na globalne izazove bezbednosti, ona mora raspolagati kredibilnim vojnim odgovorom. Tog odgovora ne može biti ukoliko prethodno nisu stvoreni politički preduslovi za angažovanje, odnosno, izgrađeni odgovarajući kapaciteti.

Srbija između NATO i Rusije

Srbija je uvek bila zahvalna Rusiji za pomoć, nikad se nije svrstala ni u kakav savez sa njenim protivnicima, pa bi učlanjenje u NATO, ako je Rusija protiv toga, bilo prvi put da se Srbija uključuje u neku vojno-političku organizaciju čiji stav prema Rusiji nije uvek prijateljski. Zbog toga, i kada dođe vreme da se Srbija opredeljuje za pristupanje NATO, to bi trebalo da bude uslovno članstvo, odnosno članstvo uz jasan uslov da Srbija nikada neće učestvovati ni u kakvoj akciji NATO usmerenoj protiv Rusije.

Go to Top