
BILATERALNI ODNOSI
Koja su otvorena bilateralna pitanja između Srbije i drugih zemalja? Kako ta pitanja utiču na unutrašnju politiku i odnose Srbije sa drugim državama? Da li se ona rešavaju ili odlažu? Kako i zašto ubrzati njihovo rešavanje?

Koja su otvorena bilateralna pitanja između Srbije i drugih zemalja? Kako ta pitanja utiču na unutrašnju politiku i odnose Srbije sa drugim državama? Da li se ona rešavaju ili odlažu? Kako i zašto ubrzati njihovo rešavanje?
Ekonomska nerazvijenost područja glavni je problem ljudi u Srbiji koji žive u blizini administrativne linije sa Kosovom i Metohijom, kao i granice sa Crnom Gorom, a za poboljšanje njihovog položaja nužno je najpre naći politička rešenja za sporna pitanja, zaključak je okruglog stola koji je 10. aprila održan u biblioteci ...
Ova studija slučaja predstavlja proces razgraničenja Srbije i Crne Gore, prikazan iz perspektive ljudi koji žive u ovom području. Podaci potrebni za izvođenje ove studije prikupljeni su u Prijepolju, gradu u Srbiji blizu granice sa Crnom Gorom. Nakon raspada bivše Jugoslavije teritorijalni i granični sporovi doneli su bivšim jugoslovenskim republikama ...
Robert Ebel iz Centra za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu, održao je u petak, 10. oktobra predavanje "Rusko-gruzijski konflikt: naučena lekcija". Predavanju je prisustvovao veliki broj predstavnika kompanija angažovanih u sektoru energetike, ali i predstavnika akademske zajednice, nevladinog sektora i državnih institucija. Celokupan tekst Ebelovog predavanja možete preuzeti u ...
Rezultati izveštaja "Povlačenje granica na Zapadnom Balkanu: perspektiva običnih ljudi" predstavljeni su Evropskoj komisiji u Briselu (Direktoratu za proširenje) i Službi za spoljne poslove Evropske unije, kao i organizacijama civilnog društva zainteresovanih za bezbednost, koje su okupljene oko mreže EPLO (European Peacebuilding Liaison Office) 9. novembra 2011. godine.
Ne postoji nijedan region na evropskom kontinentu kao Balkan koji je suočen sa različitim bezbednosnim izazovima, rizicima i pretnjama. Rešavanje tih izazova zahteva pomirenje različitih naroda. Trenutno je mirno stanje na Balkanu sa sporadičnim nasilnim događajima. Nepostojanje konflikta rezultat je prisustva međunarodne zajednice. U zborniku su predočeni radovi ključnih autora u poslednjoj deceniji o bezbednosnim temama.
Ovo nije izveštaj sa konferencije – njega će kompetentno pripremiti drugi – već samo moji lični utisci sa tog veoma ambicioznog skupa, vrednog pamćenja, koje beležim na molbu organizatora i kojima ću pokušati da dam jednu koherentnu sliku (medju mnogima) onoga što sam čuo, onoga što mi se činilo da čujem iza onoga što se čulo i onoga što sam čuo da se nije čulo.
Mnogi kažu da je 13-godišnji jubilej makedonske Armije, u stvari, sazrevanje (mada teško i bolno) i da je time Armija dosegla svoj "pubertet". Gledano unazad, sasvim se objektivno može reći da to nisu bile lake godine ni za državu, a ni za njenu vojsku. Ipak, danas malo ko hoće da pogleda činjenicama u oči i da prizna da se, kao i u svakom pubertetu, makedonska Armija još uvek suočava sa konfuzijama i dilemama za koje ponekad nije toliko sama odgovorna, koliko su odgovorni oni koji rukovode zemljom.
Postohridska Makedonija je bila "osuđena" na uspeh, jer bi u suprotnom kredibilitet velikih igrača bio doveden u pitanje.
Pre dvadeset godina, kada se Jugoslavija počela raspadati u seriji oružanih sukoba, Evropom su odzvanjali sladunjavi stihovi Toto Kotunja o ujedinjenoj Evropi. Danas, svetska politika više ne izgleda ni približno tako sjajno kao 1991. godine.
+381(11)32 87 226 / +381(11)32 87 334
office@bezbednost.org
Đure Jakšića 6/5, Beograd, Srbija

Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) je nezavisni istraživački centar koji doprinosi unapređenju bezbednosti građana u skladu sa demokratskim principima i poštovanjem ljudskih prava kroz istraživanje, javno zastupanje, razvoj zajednice i obrazovanje.
+381(11)32 87 226 / +381(11)32 87 334
office@bezbednost.org
Đure Jakšića 6/5, Beograd, Srbija
Copyright © Beogradski centar za bezbednosnu politiku.