Uvodna radionica o bezbednosti za studente iz Novog Pazara
Razvoj kapaciteta akademske zajednice u Jugozapadnoj Srbiji za njihovo veće učešće u reformi sektora bezbednosti
Razvoj kapaciteta akademske zajednice u Jugozapadnoj Srbiji za njihovo veće učešće u reformi sektora bezbednosti
EU bi trebalo da "plati" nužnu cenu rehabilitacije globalnog partnerstva sa SAD, odnosno cenu "ubiranja tantijema" koje im takvo partnerstvo donosi u procesu globalizacije.
Teroristički napadi koji su se tada dogodili pokrenuli su čitav niz događaja: rat u Avganistanu, rat u Iraku, terorističke napade u Madridu, Londonu i Egiptu, kao i pojačavanje terorističkih aktivnosti u Rusiji.
Od momenta kada je prva „borbena grupa" (eng. battlegroup) postala operativna, politički lideri EU ponavljaju da je sada red da jedna robusnija Evropa, u situacijama gde je ugrožena (regionalna) stabilnost i gde su prisutna masovna kršenja ljudskih prava, bude spremna da vojno interveniše i prisili zaraćene strane na prekid neprijateljstava.
Istraživač i koordinator istraživanja BCBP Predrag Petrović učestvovao je na međunarodnoj konferenciji pod nazivom „Jačanje nadzora bezbednosno-obaveštajnih službi na Zapadnom Balkanu“, održanoj 2. decembra 2011, u Holandskom institutu za međunarodne odnose Cligendeal. Petrović je u svom izlaganju govorio o delotvornosti raznovrsnih metoda nadzora rada bezbednosno-obaveštajnih službi koji stoje na raspolaganju različitim ...
Nakon usvajanja Strategije, otvorena su tri pravca delovanja i oni su sad ili već pokrenuti ili su u pripremi. Reč je od Beloj knjizi odbrane, Vojnoj doktrini i Pregledu odbrane.
Zemlje Jugoistočne Evrope ušle su u proces tranzicije, a da prethodno nisu imale bilo kakvu demokratsku društvenu i političku tradiciju civilno-vojnih odnosa. U ovim zemljama nije bilo ni neophodnih pravnih osnova za reformu sektora bezbednosti, unutar koje je demokratska civilna kontrola samo jedna komponenta.
Izbegavši da odmah po rušenju Miloševića građane suoče sa porazom i njegovim posledicama, nove su elite napravile prvu veliku grešku. Zato jer su propustile priliku da im jasno kažu da Srbiji preti ekonomski, socijalni i politički slom. A onda, i da je to nužna i krajnja posledica ne samo poraza već i čitavog ratnog poduhvata. U skladu sa tim, oni su potom, i to je njihova druga velika greška, propustili da građane jasno suoče sa visokom cenom koju će ovi morati da plate za reformu društva i države.
Problem vojne obaveze vojnih obveznika nije samo pravni problem, već je prerastao u ozbiljan politički problem. Neće se valjda suditi tolikom broju ljudi? A izjave nekih visokih funkcionera da neće biti hapšenja samo unose dodatnu konfuziju u ovaj problem, jer ni jedan ministar, pa ni ministar odbrane, ni predsednik Vlade, ni predsednik Republike nisu ovlašćeni da odlučuju da li će neko biti uhapšen ili ne. Za to su isključivo nadležni organi pravosuđa.
U javnosti su sukobljena dva stava, a pitanje je koji je od njih bliži istini – prvi, da Srbijom (još uvek) vladaju tajne službe, ili drugi, da su one reformisane, stavljene pod kontrolu i, čak, priželjkuju još jaču.
+381(11)32 87 226 / +381(11)32 87 334
office@bezbednost.org
Đure Jakšića 6/5, Beograd, Srbija

Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) je nezavisni istraživački centar koji doprinosi unapređenju bezbednosti građana u skladu sa demokratskim principima i poštovanjem ljudskih prava kroz istraživanje, javno zastupanje, razvoj zajednice i obrazovanje.
+381(11)32 87 226 / +381(11)32 87 334
office@bezbednost.org
Đure Jakšića 6/5, Beograd, Srbija
Copyright © Beogradski centar za bezbednosnu politiku.