Uvođenje rodne perspektive u strateško planiranje i izveštavanje u MUP-u

Upoznavanje sa značajem rodne perspektive u strateškom planiranju i sticanje konkretnih veština za primenu rodne analize prilikom izveštavanja o postignutim rezultatima Akcionog plana za sprovođenje strategije razvoja MUP-a bile su glavne teme seminara za analitičare/ke u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP), održanog od 12. do 14. marta 2014. godine u hotelu Relax u Kovačici.

Policija i rodna ravnopravnost: Uvođenje rodne perspektive u policijski rad

BCBP je ovu aktivnost ralizovao u okviru programa saradnje između Švedskog nacionalnog policijskog odbora (SNPB) i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije (MUPRS) 2013-2014, uz podršku Švedske međunarodne agencije za saradnju i razvoj (SIDA) II faza: Pružanje podrške implementaciji Strategije razvoja.

Integrisanje vojske u demokratski poredak – iskustva Nemačke

Rasprave o načinima na koje vlade kontrolišu oružane snage imaju dugu tradiciju. To je pitanje nedavno, mada je već dugo smatrano rešenim, doživelo neku vrstu renesanse. Pojava posthladnoratovskih demokratija u istočnoj i centralnoj Evropi bila faktor koji je najviše uticao da dođe do takvog razvoja.Suštinski problem restrukturiranja oružanih snaga u tim društvima odnosi se na pitanje kako učiniti da vojska koja koristi silu prinude bude u službi legitimnih, demokratski utvrđenih ciljeva, a da pritom ne bude ugrožena njena profesionalna autonomija bez koje ne može efikasno da obavlja posao.

Civilna služba u Srbiji i Crnoj Gori – godinu dana posle

U Srbiji i Crnoj Gori civilna služba je prvi put zaživela u praksi 22. decembra 2003. godine – tada je prvi prigovarač otišao u civilnu službu. Do danas, više od 16.000 regruta se prijavilo, a brojni su već i upućeni na ovakvo služenje vojnog roka. Medjutim i danas postoji dosta nedoumica oko daljeg razvoja ovog instituta, pogotovu u vezi sa usklađivanjem sa međunarodnim standardima iz ove oblasti i potrebama društva.

Jadranska povelja – saradnja, integracija, stabilnost

Potpisnice Povelje su postale zemlje koje se, osim pripadnosti jedinstvenom geografskom regionu Zapadnog Balkana, u svemu drugom razlikuju. Očigledna je razlika u stepenu razvoja demokratskog društva, stepenu demokratskih promena i uslova u kojima se one izvode, nivoima reformi pravnog, političkog, ekonomskog sistema, sistema odbrane i ljudskih prava.

Go to Top