Dostignuća i perspektive reforme sektora bezbednosti u Srbiji
Izveštaj sa međunarodne konferencije u organizaciji Centra
Izveštaj sa međunarodne konferencije u organizaciji Centra
Visoki predstavnik Generalštaba general-major Zdravko Ponoš govorio polaznicima Beogradske škole za studije bezbednosti o tokovima reforme vojske.
„Sl. glasnik RS", br. 88/2009
(„Sl. glasnik RS", br. 116/2007, 88/2009 i 101/2010 - dr. zakon)
„Sl. glasnik RS", br. 116/2007
Potrebno je zastati i zapitati se koliko stvarno znamo o Uniji, o preispitivanjima dvadesetsedmorice, o njihovim unutrašnjim problemima, o tome kako Brisel sagledava i doživljava Balkan.
Od kada ga je 1977. godine Džek Snajder prvi put upotrebio u istraživačkom radu o sovjetskoj i američkoj nuklearnoj strategiji, termin „strateška kultura" polako je postao sastavni deo terminologije međunarodnih odnosa. Teorija i praksa reforme sektora bezbednosti je u velikoj meri ignorisala veoma važno pitanje kulturnog nasleđa, bilo da se radi o političkoj, strateškoj, vojnoj, administrativnoj. Ovaj propust je često dovodio do problema u stvaranju i implementaciji reforme sektora bezbednosti.
Karl Šmit promišlja politiku sa stanovišta njene suštine. On za srž politike postavlja razlikovanje na prijatelje i neprijatelje. Samom određenju pojma politike Šmit pristupa tako što izbegava da dâ preciznu definiciju i sadržaj pojma, već utvrđuje pre svega kriterijum na osnovu kojeg se ispoljava samostalnost i specifičnost politike u odnosu na druge oblasti života. U ovom broju bavimo se odnosom političke teorije Karla Šmita i Kopenhaške škole studija bezbednosti.
U petom broju časopisa Bezbednost Zapadnog Balkana autori pokušavaju da odgovore na to koliko je NATO daleko od Zapadnog Balkana, polazeći od mišljenja da sprovođenje i poštovanje Dejtonskog i Ohridskog sporazuma, kao i Rezolucije OUN 1244 zavisili su od snažnog "prekrivajućeg" prisustva NATO snaga u regionu.
U novom broju časopisa Bezbednost Zapadnog Balkana možete pročitati analizu o uzrocima naraslog privatnog sektora bezbednosti koji nije pravno uređen. Bavimo se problemima energetske bezbednosti, kao i karakteristikama srpske debate o biometrijskim ličnim kartama. Na kraju je i rasprava o tome šta je moguće uraditi kako bi Srbi i Albanci mogli bolje da organizuju zajednički život na Kosovu i u opštinama Bujanovac, Preševo i Medveđa
+381(11)32 87 226 / +381(11)32 87 334
office@bezbednost.org
Đure Jakšića 6/5, Beograd, Srbija

Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) je nezavisni istraživački centar koji doprinosi unapređenju bezbednosti građana u skladu sa demokratskim principima i poštovanjem ljudskih prava kroz istraživanje, javno zastupanje, razvoj zajednice i obrazovanje.
+381(11)32 87 226 / +381(11)32 87 334
office@bezbednost.org
Đure Jakšića 6/5, Beograd, Srbija
Copyright © Beogradski centar za bezbednosnu politiku.