Korak napred ili nazad u procesu reforme policije?

Javna rasprava o izmenama Zakona o policiji koja je izostala zbog njegovog usvajanja po hitnom postupku ili nezainteresovanosti narodnih poslanika nije dokaz uspešnosti procesa reforme policije u Srbiji. Iako su donete značajne pozitivne izmene, pojedine odredbe izmenjenog i dopunjenog Zakona o policiji su neprecizne. Za sprovođenje novih odbredbi koje u najvišoj meri uređuju radnopravni status zaposlenih u MUP potrebno je 4 milijarde dinara, ocenjeno je na panel diskusiji „Dobiti i troškovi izmena Zakona o policiji".

Teorija međunarodne politike

„Teorija međunarodne politike" Keneta Volca je verovatno najcitiranije, ali takođe i najkritikovanije delo američkog autora. Knjiga „Teorija medjunarodne politike" iz 1979. godine je postavila osnove strukturalnog realizma, odnosno neorealizma, koja će dugo nakon toga biti dominantna teorija međunarodne politike i bezbednosti. Knjigu možete pronaći u biblioteci BCBP.

Direktorijum organizacija i institucija zainteresovanih za bezbednosne teme

Da bi osnažili uticaj civilnog društva i povećali vidljivost ekspertize koja postoji u civilnom društvu za kreiranje i sprovođenje politike iz oblasti bezbednosti, odlučili smo da na prijemčiv način predstavimo informacije o organizacijama civilnog društva koje su se do sada angažovale po pitanju ljudske bezbednosti u formi specijalizovanog direktorijuma.

Demokratski nadzor nad primenom posebnih mera i ovlašćenja

Tokom nekoliko poslednjih godina u Srbiji je značajno porastao broj državnih organa koji su ovlašćeni da primenjuju mere i postupke za tajno prikupljanje podataka. To pravo su sada, pored tradicionalnih korisnika – civilne i vojne službe bezbednosti, policije i suda, stekli još neki državni organi, kao na primer poreska policija i carinska služba, te služba za sprečavanje pranja novca. Javnost u Srbiji još, međutim, ne raspolaže potpunim i sistematizovanim podacima o tome ko, kada i po čijem nalogu, odnosno u skladu sa kojom procedurom i protiv koga ima pravo da primenjuje posebne mere.

Višestruka kontrola oružanih snaga u demokratijama: slučaj Holandije

Suštinu demokratske kontrole oružanih snaga čini odgovor na pitanje – Ko čuva čuvare? U ovoj studiji bavićemo se demokratskom kontrolom oružanih snaga Holandije, istražujući institucionalne i proceduralne elemente društva.

Integrisanje vojske u demokratski poredak – iskustva Nemačke

Rasprave o načinima na koje vlade kontrolišu oružane snage imaju dugu tradiciju. To je pitanje nedavno, mada je već dugo smatrano rešenim, doživelo neku vrstu renesanse. Pojava posthladnoratovskih demokratija u istočnoj i centralnoj Evropi bila faktor koji je najviše uticao da dođe do takvog razvoja.Suštinski problem restrukturiranja oružanih snaga u tim društvima odnosi se na pitanje kako učiniti da vojska koja koristi silu prinude bude u službi legitimnih, demokratski utvrđenih ciljeva, a da pritom ne bude ugrožena njena profesionalna autonomija bez koje ne može efikasno da obavlja posao.

Mehanizmi za zaštitu ustavnosti i zakonitosti u JNA i VJ

SFRJ je imala dobro opremljene, dobro obučene i snažne oružane snage koje su, po mnogim ocenama, predstavljale po snazi četvrtu oružanu silu u Evropi. Osnovni zadatak vojske ustavno je određen na sličan način u SFRJ i SRJ – "da štite nezavisnost, suverenitet i celokupnost ovim Ustavom utvrđenog društvenog uređenja."

Sudska kontrola policije

Jedan od oblika kontrole rada policije je u upravnom sporu. Meñutim, i tada u pojedinim oblastima sudovi su sporo rešavali ili presuđivali na štetu građana zbog formalnih propusta, ohrabrujući time nastavak nezakonitog ponašanja organa i ovlašćenih lica unutrašnjih poslova.

Civilno-vojni odnosi i načela civilne kontrole vojske

O civilno-vojnim odnosima i civilnoj kontroli vojske može se govoriti od samog početka vojnog organizovanja u civilizovanim društvima. Vojska, kao element društva koji je bio nosilac sile, morala je na neki način biti ograničavana da tu silu ne upotrebi suprotno opštim društvenim interesima i ciljevima.

Go to Top