REGIONALNA BEZBEDNOSNA SARADNJA

Zašto je regionalna bezbednosna saradnja važna? Kakvu saradnju Srbija ima sa zemljama regiona? U kojim oblastima postoji, a u kojima ne postoji saradnja? Koje su prepreke regionalnoj bezbednosnoj saradnji i kako ih prevazići?

Da li je bezbednosna zajednica moguća na Zapadnom Balkanu?

Predavanje Ivera Nojman o teoriji prakse obeležilo je prvi seminar u okviru projekta „Bezbednosne tranizicije na Zapadnom Balkanu – od zone konflikta do bezbednosne zajednice?".

Poziv zainteresovanima, „Young Faces Network 2007 – 2008“

Ženevski centar za demokratsku kontrolu oružanih snaga (DCAF) i Centar za civilno-vojne odnose (CCVO) će u 2007. i 2008. godini udružiti snage kako bi okupili mlade i perspektivne pojedince koji kreiraju javno mnjenje u Jugoistočnoj Evropi. U fokusu dve trening radionice, prve koja će biti održana u Ženevi u oktobru 2007. i druge koja će se održati u Beogradu početkom 2008, biće značaj poboljšanja načina ...

Poziv zainteresovanima, „Young Faces Network 2007 – 2008“

Ženevski centar za demokratsku kontrolu oružanih snaga (DCAF) i Centar za civilno-vojne odnose (CCVO) će u 2007. i 2008. godini udružiti snage kako bi okupili mlade i perspektivne pojedince koji kreiraju javno mnjenje u Jugoistočnoj Evropi. U fokusu dve trening radionice, prve koja će biti održana u Ženevi u oktobru 2007. i druge koja će se održati u Beogradu početkom 2008, biće značaj poboljšanja načina ...

Održana treća radionica u okviru projekta „Viđenje običnih ljudi o mirotvorstvu“

Treća radionica u okviru projekta “Viđenje običnih ljudi o mirotvorstvu“ (People’s Peacemaking Perspectives) održana je 12. i 13. jula 2011. godine u Pržnu u Crnoj Gori. Prvi deo radionice bio je posvećen predstavljanju rezultata istraživanja svake zemlje koja učestvuje u istraživanju. Tokom radionice su istraživači razmatrali kako predstaviti rezultate za ...

Preuzmite program akademskog pre-event-a Belgrade Security Forum-a

Beogradski fond za političku izuzetnost, Beogradski centar za bezbednosnu politiku i Evropski pokret u Srbiji pokrenuli su novu inicijativu, Belgrade Security Forum, koja će od 14. do 16. septembra 2011. godine rezultirati prvom konferencijom pod nazivom "Balkan i globalna bezbednost: šta nam je zajedničko, a šta nas razdvaja". Saznajte više Ovde možete preuzeti program akademskog pre-event-a, ...

Šesti broj časopisa Bezbednost Zapadnog Balkana izašao iz štampe

Obaveštavamo vas da je šesti broj časopisa Bezbednost Zapadnog Balkana izašao iz štampe. Pažnja autora - saradnika Centra ovoga puta je bila koncentrisana na istraživanje stanja bezbednosne saradnje u regionu, kao i uticaja i uloge akademskih institucija u reformi sektora bezbednosti. Otuda su šestom broju našeg časopisa prisutni radovi učesnika ...

Promocija petog broja časopisa „Bezbednost Zapadnog Balkana“

Promocija petog broja časopisa „Bezbednost Zapadnog Balkana“ održana je u četvrtak, 26. jula, u prostorijama Centra za civilno-vojne odnose. Promociji su prisustvovali prijatelji Centra i Škole, predstavnici državnih institucija, diplomatskog kora, akademske zajednice i medija. Nakon uvoda Filipa Ejdusa, o petom broju časopisa govorili su istraživačica Jelena Radoman i pukovnik ...

Bezbednost Zapadnog Balkana broj 17

Potrebno je zastati i zapitati se koliko stvarno znamo o Uniji, o preispitivanjima dvadesetsedmorice, o njihovim unutrašnjim problemima, o tome kako Brisel sagledava i doživljava Balkan.

Bezbednost Zapadnog Balkana broj 14

Od kada ga je 1977. godine Džek Snajder prvi put upotrebio u istraživačkom radu o sovjetskoj i američkoj nuklearnoj strategiji, termin „strateška kultura" polako je postao sastavni deo terminologije međunarodnih odnosa. Teorija i praksa reforme sektora bezbednosti je u velikoj meri ignorisala veoma važno pitanje kulturnog nasleđa, bilo da se radi o političkoj, strateškoj, vojnoj, administrativnoj. Ovaj propust je često dovodio do problema u stvaranju i implementaciji reforme sektora bezbednosti.

Bezbednost Zapadnog Balkana broj 13

Karl Šmit promišlja politiku sa stanovišta njene suštine. On za srž politike postavlja razlikovanje na prijatelje i neprijatelje. Samom određenju pojma politike Šmit pristupa tako što izbegava da dâ preciznu definiciju i sadržaj pojma, već utvrđuje pre svega kriterijum na osnovu kojeg se ispoljava samostalnost i specifičnost politike u odnosu na druge oblasti života. U ovom broju bavimo se odnosom političke teorije Karla Šmita i Kopenhaške škole studija bezbednosti.

Go to Top