Otvorene master studije međunarodne bezbednosti

Na Fakultetu političkih nauka, 21. novembra 2007. godine, u prisustvu ambasadora kraljevine Norveške Hakona Blankenborga, pomoćnika ministra odbrane za politiku odbrane Dušana Spasojevića, predstavnika Misije OEBS u Srbiji Vladimira Bilandžića, predstavnika državnih institucija, kao i polaznika i novinara, otvorene su master studije Međunarodne bezbednosti. Prisutnima su se obratili prof. dr ...

Skupštinski nadzor sektora bezbednosti

Demokratska kontrola i nadzor podrazumevaju stavljanje sektora bezbednosti pod kontrolu i nadzor legitimnih i demokratski izabranih organa vlasti, a iznad svega pod nadzor Narodne skupštine.

Piramida pravnih i političkih dokumenata u sektoru bezbednosti

Pravni okvir za regulisanje sektora bezbednosti sastoji se od niza propisa, koji su poređani odozgo nadole prema hijerarhiji i prema stepenu opštosti. Na vrhu se nalazi ustav, zatim idu zakoni i na kraju podzakonski akti.

Dostignuća i perspektive reforme sektora bezbednosti u Srbiji

Izveštaj sa međunarodne konferencije u organizaciji Centra

Promocija knjige „Modeli zakona o bezbednosti i odbrani“

Knjiga "Modeli zakona o bezbednosti i odbrani", koju je objavio Centar za civilno-vojne odnose, predstavljena je javnosti 30. maja 2006. godine, u prostorijama Centra. Knjiga sadrži modele pet zakona iz oblasti odbrane i bezbednosti i to: Model zakona o civilnoj službi, Model zakona o Vrhovnom savetu odbrane, Model zakona o ...

Bezbednost Zapadnog Balkana broj 14

Od kada ga je 1977. godine Džek Snajder prvi put upotrebio u istraživačkom radu o sovjetskoj i američkoj nuklearnoj strategiji, termin „strateška kultura" polako je postao sastavni deo terminologije međunarodnih odnosa. Teorija i praksa reforme sektora bezbednosti je u velikoj meri ignorisala veoma važno pitanje kulturnog nasleđa, bilo da se radi o političkoj, strateškoj, vojnoj, administrativnoj. Ovaj propust je često dovodio do problema u stvaranju i implementaciji reforme sektora bezbednosti.

Bezbednost Zapadnog Balkana broj 13

Karl Šmit promišlja politiku sa stanovišta njene suštine. On za srž politike postavlja razlikovanje na prijatelje i neprijatelje. Samom određenju pojma politike Šmit pristupa tako što izbegava da dâ preciznu definiciju i sadržaj pojma, već utvrđuje pre svega kriterijum na osnovu kojeg se ispoljava samostalnost i specifičnost politike u odnosu na druge oblasti života. U ovom broju bavimo se odnosom političke teorije Karla Šmita i Kopenhaške škole studija bezbednosti.

Bezbednost Zapadnog Balkana broj 04

U novom broju časopisa Bezbednost Zapadnog Balkana možete pročitati analizu o uzrocima naraslog privatnog sektora bezbednosti koji nije pravno uređen. Bavimo se problemima energetske bezbednosti, kao i karakteristikama srpske debate o biometrijskim ličnim kartama. Na kraju je i rasprava o tome šta je moguće uraditi kako bi Srbi i Albanci mogli bolje da organizuju zajednički život na Kosovu i u opštinama Bujanovac, Preševo i Medveđa

Go to Top