Odnos Srbije prema ekstremno desničarskim organizacijama

U Srbiji ne postoji politička svest o opasnosti koju predstavljaju ekstremno desničarske organizacije, pa samim tim ni politička volja za obračun sa desnim ekstremizmom. Bez obzira da li je reč o nezainteresovanosti ili blagonaklonom odnosu državnih institucija prema ekstremnoj desnici, takav odnos neminovno vodi ka daljoj fašizaciji društva u Srbiji, upozorava u svom radu saradnica BCBP Isidora Stakić.

Sport kao mesto nasilja

Istraživači BCBP Marko Savković i Saša Đorđević održali su 22. novembra predavanje „Sport kao mesto nasilja u Srbiji" polaznicima programa organizacije Transconflict.

U Srbiji je povećano nasilje i najviše ga primećuju mladi

Čak 74 odsto građana, među njima najviše mladih, smatra da je u Srbiji poslednjih godina povećano nasilje, a kao glavne uzroke navode lošu ekonomsku situaciji i poremećen sistem vrednosti, istakla je istraživačica BCBP Katarina Đokić u Medija centru na predstavljanju rezultata istraživanja "Građani Srbie o bezbednosti - potencijal za nasilje".

Građani Srbije o nasilju

Ubedljiva većina građana - čak 74%, smatra da je poslednjih godina povećano nasilje u Srbiji. Ovaj procenat je naročito alarmantan u Beogradu (84%) i među mladima (82%). Građane najviše zabrinjava individualno nasilje: vršnjačko nasilje u školama, nasilje u porodici, kao i nasilje povezano sa narkomanijom i kriminalom.

Uprava carina

Pred modernu carinsku službu postavlja se kontradiktoran zahtev. Od nje se očekuje da učestvuje u otkrivanju najtežih oblika prekograničnog kriminala, a da pri tom ne narušava ubrzan protok roba i putnika. Zato se carinska služba ne može više svoditi na prostu ulogu „fiskalne zaštitnice domaćeg tržišta i ekonomije", već se mora posmatrati kao činilac bezbednosti šire društvene zajednice.

Specijalni sud

Zahvaljujući prvenstveno medijima, u srpskoj javnosti odomaćena je pogrešna upotreba termina „Specijalni sud". On se koristi kao naziv za Posebno odeljenje Okružnog suda u Beogradu koje je nadležno za vođenje postupaka u vezi sa organizovanim kriminalom. Pored navedenog Posebnog odeljenja, postoje i druga odeljenja sa specijalizovanom nadležnošću.

Strategija borbe protiv trgovine ljudima

Trgovina ljudima, a posebno ženama i decom je problem svetskih razmera. On jednako pogađa zemlje koje se nalaze u postkonfliktnom periodu, odnosno periodu ekonomske i društvene tranzicije, kao i industrijski razvijene zemlje.

Uprave za sprečavanje pranja novca

Uprava za sprečavanje pranja novca je finansijsko-obaveštajna služba, koja je centralni organ u sistemu borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Nadležnost Uprave je propisana Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma.

Hroničan manjak bezbednosti – slučaj Jugoslavije

Izbornim izgonom Miloševića grañani su Jugoslavije i Srbije konačno izborili priliku da malo i sami porade na sopstvenoj bezbednosti. Ključni su korak napravili 5. oktobra 2000. godine izbegavši unutrašnje sukobe i meñusobno nasilje. Nakon toga, brzim su smirivanjem tla umanjeni unutrašnji rizici po bezbednost države, društva i građana. Rizici, meñutim, nisu nestali. Izmenilo se njihovo poreklo i priroda, te se danas u Srbiji iscrtava drugačija riziko-mapa.

Modeli organizacije policije za borbu protiv organizovanog kriminala i terorizma – Italija i Velika Britanija

Struktura i osnovne karakteristike italijanske Istražne agencije za borbu protiv mafije (DIA — Direzione Investigativa Antimafia) i britanskog Nacionalnog kriminalističkog odreda (šire u tekstu Istraživanja).

Go to Top